ŠOLTA DOBILA MALU TRADICIJSKU KUHARICU S IZVORNIM RECEPTIMA

Nedavno je objavljena vrijedna „Kuvarica naših nona“ pod autorstvom i zalaganjem Udruge Rusmarin, a navla­stito njezine predsjednice Jadranke Novaković, koja se potrudila da od zaborava spasi jedan komadičak kulture mjesta Stomorske na otoku Šolti.

Naime, našavši staru bilježnicu s kulinarskim receptima gospođe Jovanke Bezić, koja ih je pota­knula na ovaj podvig, članice su ove Udruge prikupile i sabrale mnoge tradicijske recepte starih iz svojega mjesta koje sada objavljuju, pridruživši tomu i pojedine starinske recepte Jovanke Bezić.

Knjiga nije amaterska građa, ona nudi i mnogo više od toga. Zaslužno ime ovdje nosi filolog, doc. dr. sc. Filip Galović s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu, koji se između ostaloga bavi mjesnim govorima otoka Šolte, a koji je knjigu stručno uredio, napisao popratnu studiju i obradio manje poznate riječi. Udruga je zahvalna i Mirjani Stanić, prof., koja ih je podupirala i pripomagala, kao i gospodinu Darku Šupuku na pomoći oko tehničke strane ove knjižice. Posebnu zahvalnost Udruga duguje Ministarstvu kulture koje je financijski poduprlo da knjiga ugleda svjetlo dana jer je i govor Stomorske – kao i ostali šoltanski čakavski govori – zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Kako stoji na stranicama Ministarstva kulture, mediteranska prehrana „temelj je identiteta ljudi koji žive na tom prostoru, te je tekovina raznih kultura i utjecaja, koje se kontinuirano prenose s kolje­na na koljeno“. Tu je prva važnost ove knjižice. Osim toga, recepti su u ovoj knjižici pisani mjesnim govorom Stomorske, pa se sve upute i načini pripremanja jela prenose kroz domaću riječ, stoga se lijepo oslikavaju i oso­bitosti ovoga mjesnoga govora koji se kroz ove tekstove čuva i prenosi mlađima. S treće je strane da je u ovoj knjižici zahvaćen odsječak tradicije i kulture mjesta Stomorske, odnosno njegova izvornost.

Doc. dr. sc. Galović u predgovoru je istaknuo: „Neprijeporno je da se u novije vrijeme uslijed globalizacije, migracija, izumiranja starijega i iskonskoga stanovništva, modernoga načina života i raznih drugih po­java, gubi izvornost pojedinih manjih sredina“. S obzirom na okolnosti vremena u kojem živimo, Galović bilježi da je vrijednim radom „…Udruge Rusmarin tiskana knjižica u kojoj se prenosi dio oz­račja nekadanjega, ali i sadanjega vremena, to jest donosi se dio tradicije maloga mjesta Stomorske na otoku Šolti. Očuvanje je naše baštine potrebito i nužno jer nestankom samo jednoga elementa kulture, u ovome svjetlu nestankom jednoga jela, zaboravom načina pripreme određenoga jela, nestankom domaćega naziva za pojedino jelo – gubi se dio jednoga dragocjenoga svijeta. Čestitke Udruzi Rusmarin koja je u ovoj knjižici zahvatila odsječak tradicije i go­vor mjesta Stomorske, odnosno svoju izvornost. Ovo je važan dokument u kojem se oslikava dio identiteta svakoga Stomorčanina, a koji će u pisanoj formi živjeti daleko iza nas.“

I mi, dakako, čestitamo na trudu i zalaganju oko ove knjige koja je na ponos svakome stanovniku mjesta Stomorska, kao i svakomu Šoltaninu, a koja će kao takva prenijeti mnoge vrijednosti naših starih nadolazećim generacijama.

 

20. pjesnička manifestacija Ča-more-judi: Marulić, Hektorović i učenici Splitsko-dalmatinske županije

Željka Alajbeg, GKMM Knjižnica Grohote

 

U okviru 28. Marulićevih dana održana je 20. pjesnička manifestacija Ča-more-judi. U organizaciji OŠ Grohote, u suradnji s GKMM Knjižnicom Grohote i HNK Split, 20. godinu zaredom Marulu u čast poje riči čakavske.

Nastala s ciljem njegovanja i očuvanja čakavice okuplja učenike Splitsko-dalmatinske županije čiji se radovi objavljuju u prigodnom zborniku. Tradicionalno polaganje vijenca na kuću u kojoj je boravio otac hrvatske književnosti u Nečujmu popraćeno je prigodnim govorima ravnateljice OŠ Grohote i predsjednice organizacijskog odbora Mirele Mijić, intedanta HNK Split Gorana Golovka, predstavnika Općine Šolte Željka Zlendića, te bivšeg ravnatelja Ivana Tokića. U programu, koji se održavao na brodu Polaris, sudjelovalo je 10 učenika izabranih na natječaju. Članovi izbornog povjerenstva književnica i suradnica Dunja Kalilić, dugogodišnji prijatelj smotre Vedran Matošić i dramaturginja, teatrologinja, književna kritičarka Mira Muhoberac odabrali su 3 najuspješnijih:

  1. mjesto Nikolina Bogdanić, OŠ Petra Hektorovića, Stari Grad, za pjesmu Peškarija

Mentor: Leana Fredotović

  1. mjesto Luka Emanuel Vidović, OŠ Vis, Vis, za pjesmu Paršurate

Mentor: Iva Živković

 

  1. mjesto Mia Martinić, OŠ don Lovre Katića, Solin, za pjesmu Da ni jubavi ne bi svita bilo

Mentor: Ana Bašić.

 

U programu koji je pjesmom uveličala Klapa Maestral iz OŠ Visoka, iz Splita, sudjelovala je dobitnica 3. nagrade na ovogodišnjem Dječjem Pričiginu Karla Bojić s pričom Strani jezici tFolklorna skupina Mali zbor OŠ Grohote.

Ravnateljica OŠ Grohote Mirela Mijić zahvalila je svim mentorima, školama i organizacijskim suradnicima na dugogodišnjoj suradnji i nastojanju u očuvanju čakavice, te uručila prigodne zahvalnice i plakete pokroviteljima i donatorima: Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Splitsko-dalmatinskoj županiji, Hrvatskom narodnom kazalištu Split, Općini Šolta te stalnom suradniku GKMM Knjižnici Grohote.

Svečanost značajnog jubileja i predivno druženje nastavljeno je posjetom ribnjaka u Tvrdlju Petra Hektorovića u Starom Gradu.

Vesni, pjesnikinji od ovoga svijeta

Željka Alajbeg, GKMM Knjižnica Grohote

Vesni, pjesnikinji od ovoga svijeta

 

Povodom 96. rođendana poetese Vesne Parun, 10. travnja 2018., u organizaciji Društva hrvatskih književnika – Ogranka u Splitu i GKMM Knjižnice Grohote u prostoru Galerije u Grohotama održan je prigodni program. O otočnosti koja je oblikovala Vesnin život i značaju njene lirike govorio je predsjednik DHK – Ogranaka u Splitu Siniša Vuković ističući je kao pjesnikinju Mediterana. Član predsjedništva DHK – Ogranka u Splitu Mladen Vuković osvrnuo se na povezanost poetičnosti Tina Ujevića i Vesne Parun, bogatstvo i brojnost publikacija koje je pjesnikinja za života objavila, te njenu satirično-humorističnu poeziju. O osobnom susretu s Vesnom Parun govorio je načelnik Općine Šolta Nikola Cecić-Karuzić najavljujući uređenje spomen sobe u kompleksu zgrada Bratske kuće u Grohotama. U programu, koji je vodila Željka Alajbeg, glazbenim nastupom i Vesninom pjesmom Kornjačin oklop sudjelovali su učenici OŠ Grohote. Po završetku programa posjećen je grob Vesne Parun, položeno cvijeće i pročitana pjesma Pred morem, kao pred smrću, nemam tajni.

 

Ljubav presađuje moje misli

u vrtove vječnosti.