O kulturi i kulturnim događanjima na Šolti

Mjesec hrvatske knjige 2017.

U suradnji GKMM Knjižnice Grohote i OŠ Grohote osmišljen je i realiziran program MHK. Tema ovogodišnje manifestacije bila je enciklopedistika, te je tim povodom u prostoru OŠ Grohote bila postavljena izložba dječjih enciklopedija iz fondova narodne i školske knjižnice. Uoči nacionalnog dana čitanja (23. listopada) organizirane su radionice Kako napisati kratku priču za učenike 5. i 7. te 6. i 8. razreda. Slijedom edukativnih, poticajnih i inspirativnih radionica nastale su zanimljive priče koje su učenici predstavili 23. listopada na radionici Danas čitam svoju priču.

Povodom Dana hrvatskih knjižnica za učenike 1. i 2., te 3. i 4. razreda organizirane su radionice Dječja enciklopedija – odgovori na pitanja. Koristeći izloženu građu obiju knjižnica učenici su upoznati s vrstama enciklopedija, njihovim konceptom i načinom korištenja.

Istom prigodom izvučen je dobitnik kviza za poticanje poznavanja otočne povijesti, kulture i jezika Boduli i škoj – ka lupar i škrapa. Vrijednu nagradu, monografiju Otok Šolta,  osvojila je Anita Galić. Dobitnica nagrade za sudjelovanje na nacionalnom kvizu za poticanje čitanja Čitanje ne dolazi u pitanje je Izabella Cecić. Sponzor nagrada je Općina Šolta.

Edukativni posjet djece Dječjeg vrtića Grohote Knjižnici Grohote nastavljen je pričaonicom u mjesnom parku Đardin i završio, naravno, igrom.

LASTAVICE U BRATSKOJ KUĆI

Lastavice viđamo sve rjeđe, zar ne?

Jednu papirnatu, u svojoj zbirci kratkih priča darovala nam je u subotu, 28. listopada Grohoćanka GORDANA BURICA.·

Predstavljanje knjige upriličeno je u Galeriji Bratske kuće. Ono je ujedno doprinos Kulturno informativnog centra Općine Šolta Mjesecu hrvatske knjige. I to u godini proglašenja šoltanske čakavštine nematerijalnim dobrom Republike Hrvatske.

To je ujedno i 117. naslov u knjižnici Suvremena proza Naklade Bošković iz Splita.

Knjiga je autoričina druga  zbirka  kratkih priča, simboličkog naslova OTOK LASTAVICA.
Posvećena je “jednom dječaku koji je beskrajno volio šoltansku uvalu Velu luku (Zaglav)” i donosi trideset i dvije životne priče i jedan igrokaz u kojima Gordana otkriva raznolikost osjećaja, misli i raspoloženja te sjećanja na vremena kojih više nema i koja su otišla u nepovrat, ostavljajući nam kroniku šoltanskog prošlog vremena i običaja. Mnogi će se Šoltani i Šoltanke u njima prisjetiti svog djetinjstva i mladosti. Kratkim dijalozima Gordana postiže živost radnje, napetost i dojmljivost. Priče su njezin doprinos šoltanskoj baštini i imaju etnografsku vrijednost – piše u pogovoru profesorica Mirjana Stanić.

Knjigu je predstavila urednica  Mirjana Stanić. Nekoliko kratkih priča pročitali su autoričini  kolege iz Amaterskog kazališta Sulet. Muzička pratnja bili su Boris i Denis na usnoj harmonici i gitarama. Za kolače su se  pobrinule Gordanine prijateljice  Rusmarinke.

Ispunjeni prostor Galerije, u čarobnu jesensku večer, odisao je duhom prošlih otočkih vremena i sadašnjih, ne tko idiličnih dana. Pedesetak  posjetitelja opustilo se uz kratke tekstove satkane od emocija, sjećanja. Izrečenih  na čakavštini i na književnom jeziku.

U nadahnutom govoru autorica je naglasila  neke momente iz svog života i pisanja. I zahvalila Općini Šolta na financiranju tiskanja knjige. Tim više što Zbirka ulazi u fondus nove šoltanske knjižnice. Kao jedno od rijetkih djela šoltanskih autora.

 

Napisala: Gordana Burica

Sjećanje na Vesnu

  1. listopada prije sedam godina Šolta se oprostila uz pjesmu od velike hrvatske pjesnikinje Vesne Parun. Posljednje počivalište našla je baš na našem otoku koji je jedan od otoka njenog djetinjstva.

Njena majka Antica Andreis Mateljan je bila rodom šoltanka, a pjesnikinja počiva blizu groba svog djeda, na starom groblju u Grohotama.

  1. listopada i ove godine smo se prisjetili velike pjesnikinje koja nas napustila zauvijek tada, prije sedam godina u osamdeset osmoj, jedne maglovite zore. Baš zore su značajan motiv njenog pjeništva, a te zore je i otišla na neko bolje mjesto, sama baš kao što je i sama živjela, prkoseći usudu, a posvetivši ipak brojne ode životu samom, himnički i zaneseno, kako to samo najveći pjesnici znaju.

Okupljeni su uz čitanje njenih pjesama, odali joj počast i oživjeli sjećanje na nju, intimno i tiho.

Čitali  su pjesme učenici OŠ „Grohote“, a načelnik je uz nekoliko prigodnih i toplih riječi položio cvijeće u znak sjećanja, na posljednje počivalište uistinu velike žene i pjesnikinje.

Poziv na predstavljanje knjige Gordane Burice: “Otok lastavica”

GORDANA BURICA – Otok lastavica

U subotu 28. listopada u  18 sati u obnovljenoj Bratskoj kući u Grohotama održat će se predstavljanje zbirke kratkih priča Šoltanke  GORDANE BURICE, rođene u Grohotama.

Predstavljanje knjige je doprinos Kulturno informativnog centra Općine Šolta Mjesecu hrvatske knjige i događaj u godini proglašenja šoltanske čakavštine nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

To je ujedno i 117. naslov u knjižnici Suvremena proza Naklade Bošković iz Splita. Knjiga je autoričina druga  zbirka  kratkih priča, simboličkog naslova “Otok lastavica”.
Posvećena je “jednom dječaku koji je beskrajno volio šoltansku uvalu Velu luku (Zaglav)” i donosi 32 životne priče u kojima Gordana otkriva raznolikost osjećaja, misli i raspoloženja te sjećanja na vremena kojih više nema i koja su otišla u nepovrat, ostavljajući nam kroniku šoltanskog prošlog vremena i običaja. Mnogi će se Šoltani i Šoltanke u njima prisjetiti svog djetinjstva i mladosti. Kratkim dijalozima Gordana postiže živost radnje, napetost i dojmljivost. Priče su njezin doprinos šoltanskoj baštini i imaju etnografsku vrijednost – piše u pogovoru profesorica Mirjana Stanić.

Knjigu će predstaviti urednica, profesorica Mirjana Stanić, Zoran Bošković iz Naklade Bošković i autorica. Nekoliko kratkih priča, pročitat će Gordanini kolege iz amaterskog kazališta Sulet.

Predstavljanje knjige “Mali ratnik” Tihomira Horvata

U četvrtak, 12.10., održana je promocija knjige „Mali ratnik“ autora Tihomira Horvata u galeriji Bratske kuće u Grohotama, u organizaciji Udruge Moja Šolta u suradnji s Općinom Šolta i knjižnicom u Grohotama te Kulturno-informativnim centrom. Gđa Željka Alajbeg je sjajno i zanimljivo ispričala o piscu  i uvela nas u samo druženje s njim i njegovim djelom. U prekrasnom ambijentu i u dobroj atmosferi,  inače nagrađivani autor, gospodin Horvat, ispričao je prisutnima o samom procesu pisanja svoje knjige i o knjizi, uz nekoliko anegdota.  Sam roman je proglašen u Društvu hrvatskih književnika (DHK) najboljim rukopisom pristiglim na natječaj za povijesni roman s temom Sigetske bitke.
Prosudbeno povjerenstvo ocijenilo je kako je Horvatov roman istodobno višeslojno i vrlo čitljivo djelo uvjerljivih dijaloga i unutrašnjih monologa. Rukopis se oslanja na povijesne podatke potkrijepljene planom Sigeta iz 1566. godine, zapise komornika Nikole Šubića Zrinskog, Franje Črnka, koji je preživio bitku i mnoštvo zanimljivih detalja iz života branitelja u opkoljenom gradu. Uz dramatične trenutke bitke, roman donosi više drugih, suvremenih paralelnih radnji koje rasvjetljavaju važne trenutke u životu nekolicine mladih ljudi koji se stjecajem okolnosti upoznaju.
Horvat je  povezao njihove sudbine i ispričao kako se sa smrću junački suočavaju bolesnik na onkološkom odjelu i djevojka koja je u njega zaljubljena, kao i mladić s traumom zlostavljanja iz djetinjstva koji uspijeva pobijediti svoj strah.
Mladi zajedno rade na obilježavanju godišnjice Sigetske bitke tako što sudjeluju u snimanju 3D virtualnog filma i na različite načine kreativno doprinose ovome poslu. Jedna od paralelnih radnji koja objedinjuje sve ostale bavi fantastičnim mogućnostima literature i suvremene tehnologije da oživi davno vrijeme i pokuša, barem kroz ljudski um, u već odigranom povijesnom događaju nešto izmijeniti, razumjeti ga ljudskije.

Prisutni Šoltani su uživali u druženju i promociji knjige te ćemo se potruditi da događaja kulturnog predznaka ne manjka ni u zimskim danima.

Dani Eugena Buktenice-Đenka na Šolti

U petak, 29.9., održano je u dvorištu i galeriji Bratske kuće u Grohotama, otvaranje Likovne kolonije „Eugen Buktenica – Đenko“, u organizaciji Likovne udruge Eugen Buktenica i Kulturno – informativnog centra otoka Šolte. Sunčan dan i topao dan bio je savršena pozornica za otvaranje likovne kolonije i doček gostiju iz Hlebina – načelnice Općine Hlebine, gdje Božice Trnski i Udruge hlebinskih kipara i slikara naive, na čelu s gospodinom Zlatkom Kolarekom.

Za afirmaciju naive  u Hrvatskoj od odlučujuće važnosti bila je pojava Hlebinske slikarske škole kada je u Helbinama, selu nedaleko Koprivnice, Krsto Hegedušić  počeo 1930. sa seljacima Ivanom Generalićem i Franjom Mrazom intenzivno slikati tehnikom ulja na staklu čime stječu svjetsku slavu.

Nakon II. svj. rata Ivan Generalić postaje središnja ličnost Hlebinske škole i podučava većinu predstavnika tzv. druge. Njihova djela naglašavaju romantični koncept podravskog krajolika i lirsku idealizaciju seoskog života.

Tog petka smo pozdravili okupljene prijatelje, stvaratelje i ljubitelji umjetnosti, na otvorenju ove tradicionalne, ali ponešto drugačije likovne kolonije.

Zašto je je drugačija bila ova kolonija? Jer činjenica je da prvi put na izvorištu dalmatinske naive,  u spomen na našeg velikog slikara Đenka, stvarali su nova djela slikari glasovite hlebinske škole naivne umjetnosti. Povezivanju dviju geografski udaljenih, potpuno drugačijih, a senzibilitetom toliko sličnih regija  kroz umjetnost doista je velika i fantastična stvar. Vjerujemo da je ova kolonija prva stranica jednog novog i drugačijeg poglavlja u naivnoj umjetnosti  našeg  otoka, no i mnogo šire. U Hlebinama, gdje je slikanje i način života, gdje živi izvorna hrvatska umjetnost podravskog kruga, potekla je ideja o spajanju i suradnji , na čemu smo iznimno zahvalni i oduševljeni.

Radni dio kolonije u subotu i nedjelju je bio prošaran i vremenom za odmor i druženje. Subotnji dan bio je uglavnom radni. Već od rana jutra slikari su bili za svojim platnima uz kipara Dangubića, u Galeriji Buktenica&Buktenica. Tijekom jutra u posjet slikarima stigli su roditelji i djeca iz Čuvitica kako bi se upoznali s naivnim slikarstvom Hlebina i Dalmacije.

Radilo se do kasnih popodnevnih sati uz stanku za ručak. Poslije ručka, dio slikara otišao je u Šešulu na kupanje, a dio nastavio rad u Galeriji.

Uz upoznavanje sa autentičnim šoltanskim okusima, nastavili su druženje i uz pjesmu.

 

Nedjelja je također počela radno, da se dovrše započeti radovi. Stigli su u posjet članovi likovne grupe O.Š. Grohote, pa su  im iz Udruge ispričali priču o povezanosti hlebinske i šoltanske naive te dogovorili radionice u Galeriji Buktenica tijekom zime, a ujedno i mogući posjet Hlebinama i radionice s hlebinskim slikarima u vrijeme zimskih školskih praznika.

U pratnji načelnika, zajedno s učenicima, slikari su položili vijenac na grob Eugena Buktenice.

 

Slikarima u Galeriju Buktenica&Buktenica stigli su u posjet kolege iz udruga Salona Art i Alumni Fest iz Solina i Splita koji su bili na koloniji u Maloj Maslinici kod obitelji Krstulović, kako bi se upoznali s kolegama iz Hlebina i proveli neko vrijeme u druženju uz piće, kolače i tradicionalnu rožatu.

 

Goste iz Hlebina poveli su domaćini iz Udruge u posjet Hotelu-dvorcu Martinis Marchi u Maslinici i prezentirali taj objekt od velike važnosti za kulturno-povijesnu baštinu Šolte koji stalno ugošćava umjetnike iz Hrvatske kako bi promovirao hrvatsku umjetnost svojim uglednim inozemnim gostima.

 

Upriličen je nakon toga kratak obilazak brodom masliničkim arhipelagom, što je na kraju posjeta bilo pravo oduševljenje za goste iz Hlebina, izlet u potpuno drugačiji svijet.

 

U nedjelju popodne gosti su krenuli put Podravine, prepuni dojmova i prezadovoljni ovim posjetom Šolti. Svi sudionici složili su se da se ova priča svakako mora nastaviti. Goste je na odlasku došao pozdraviti i načelnik.

Stoga se nadamo da ćete vi razgledati u galeriji fotografija uz ovaj članak kako je to izgledalo, a nadamo se da je sve prisutne naš otok doista inspirirao i vjerujem da je Đenkov duh bio prisutan i sretan.

Zahvaljujem svima koji su  dali svoj doprinos organizaciji ove manifestacije na bilo koji sebi svojstven način te svima koji su danas došli te tako uveličali ovaj događaj.

Dr. sc. Filip Galović izabran za docenta na Hrvatskome katoličkome sveučilištu u Zagrebu

Dr. sc. Filip Galović, koji je pred dvije godine doktorirao upravo na šoltanskim čakavskim govorima i koji ih i dalje neumorno istražuje, ovaj je tjedan izabran za docenta na Hrvatskome katoličkome sveučilištu u Zagrebu.

U okviru izbora u zvanje docenta dr. sc. Filip Galović je pred tročlanim Povjerenstvom, pred nastavnicima i studentima dana 11. 09. 2017. održao nastupno predavanje s temom iz područja dijalektologije, koje je Povjerenstvo ocijenilo izvrsnim i iznimno kvalitetnim po svim stavkama. U njegovu su nastupnome dijalektološkome predavanju velikim dijelom bili zastupljeni i govori s otoka Šolte, posebice govor Grohota, Donjega Sela i Maslinice te time i opet predstavljeni struci i brojnim slušačima.

Dr. sc. Filip Galović na spomenutome Sveučilištu predaje jezikoslovne predmete, a područje je njegova znanstvenoga interesa jezikoslovlje, s posebnim usmjerenjem na dijalektologiju, sociolingvistiku i hrvatsku kuturu.

Srdačne čestitke dr. sc. Filipu Galoviću uz želje da i dalje kroz svoj znanstveno-nastavni rad s mnogo znanja i ljubavi njeguje hrvatske mjesne govore i dijalekte, koji su dijelom tradicije, običaja i cjelokupne hrvatske kulture, pa time i našega otoka kojega ovaj znanstvenik uvelike promovira među strukom, studentima i cjelokupnoj javnosti.