O kulturi i kulturnim događanjima na Šolti

Čuvite započele godinu Božićnim koncertom

Autor:Josipa Begović

 

Čuvite  započele godinu Božićnim koncertom

Na blagdan Sveta tri kralja božićni koncert „Pismu novu sad pivajmo“ priredilo nam je devet kraljica šoltanske klapske pisme-naše Čuvite.

Pri dolasku, prema nazivu koncerta, očekivali smo novu pismu, novi zvuk, a dočekao nas je „povratak“ u neka davna vremena lijepih otočkih običaja-kolendavanja te adventskih i božićnih napjeva. Baš kao i onda, po pričama naših baba i teta, crkvu Sv.Stjepana napunili smo do zadnjeg mjesta, a divno usklađenim  glasovima Čuvite su nam starim, uglavnom šoltanskim napjevima u novim obradama pokazale kako se na Šolti slavilo i veličalo vrijeme adventa i Božića. Da ugođaj bude još veličanstveniji, a taj spoj starog i novog još izraženiji(u glazbenom smislu naravno) u goste su pozvale mladog i talentiranog šoltanskog glazbenika Ivana Prvinića-Pipija koji je izveo nekoliko skladbi na gitari i trubi i zaslužio veliki pljesak ponosnih šoltana.

Program smo s lakoćom pratili pomoću knjižice koja nas je dočekala na klupama. Osmislila ju je Nataša Blagaić koja je i vodila program,  za tisak ju je pripremio pisac Tomislav Beronić, a štampala Welda Begović uz neizostavnu logistiku Općine Šolta. Darko Firizin je koncert zabilježio fotografijama i zvučnim zapisom(https://youtu.be/Av2yxfmzCoQ), a Čuvite u pauzama ugrijao kuhanim vinom, dok nas je svih skupa lijepim riječima ugrijao naš domaćin don Vinko Beus.

PREVELIKA RADOST naziv je zadnjeg napjeva kojega su Čuvite izvele i najbolji opis onoga što je, vjerujem, svatko od nas  te večeri ponio s koncerta kući.

Čuvite i maestro Srećko hvala vam!

Bože i dogodine!

Osvrte domaćina i posjetitelja koncerta po želji Čuvita objavljujemo u cijelosti jer kako kažu pohvale su super ali dobrodošle su i primjedbe koje ih čine još boljima.

Don Vinko Beus-domaćin koncerta:

Zamoljen kao domaćin za osvrt na nastup ženske klape Čuvite (oduvijek sam mislio da je naziv ćuvita, a ne čuvita) prvo bih istaknuo izvrstan dojam, koji me još prati i tjedan dana  poslije, na cjelokupnu atmosferu i koncert koji je odavao dojam izvrsne pripreme i usklađenosti pod umjetničkim vodstvom mo. Srećka Damjanovića.

Dojmljiv je bio i nastup mladog glazbenika Ivana Prvinića na gitari i trubi pojedinačno. Po skromnom mišljenju bih gitaru odabrao kao prvi instrument i uvježbanije skladbe, ali ovo su i prvi počeci te su stanke u pjevanju ugodno ispunjene kratkim gitarskim i trubačkim izvatcima.

Izvrsna ideja je tiskanje listića s programom i kratkim natuknicama o porijeklu i autorstvu skladbi, ali bih volio da je bio ispunjen i stihovima koji u pučkoj crkvenoj glazbi imaju vrijednost molitve (sv. Augustin u IV. st. napisa u svom djelu “Služenja”: ” Tko pjeva, dvostruko moli”) jer mnogi posjetitelji nastupa nisu poznavali riječi pjesama koje imaju svoju duboku vrijednost.

Sam koncert je protekao, u doslovnom i prenesenom značenju u prekrasnom tonu. Neka mi nitko ne zamjeri, ali ovo je nešto daleko najljepše od šoltanske glazbe što sam imao čast i ugodu čuti.Izvrsna mješavina kolendi (čestitarskih pjesama), adventskih, božićnih te marijanskih napjeva koje je bilo upravo nužno izvući iz naftalina i zaborava upravo uslijed “nekorištenja”.

Ženska klapa “Čuvite” je upravo noć Bogojavljenja (Tri kralja) učinila čudesnom. Sjajno usklađeni glasovi Čuvita su u akustičnom prostoru crkve Sv. Stjepana u Grohotama ispunili dušu i donijeli komadić raja na zemlju. To je moj osobni dojam, i ne mogu nikoga isticati posebno nauštrb drugih jer to je upravo klapa – usklađeni glasovi koji čine akord – suzvučje. Istaknuo bih tri pjesme koje su me se posebno dojmile i koje bih volio imati na svojoj glazbenoj listi. To su Kolenda iz Srednjeg Sela te adventski napjev “Pismu novu sad pivajmo” koji je krasan spoj starinskog i novovremenog – jednostavna melodija koja krasi sve stare napjeve te suvremena, a jednostavna harmonija. Posljednju pjesmu koju imam potrebu istaknuti je pučki božićni napjev “Slava u višnji Bogu (U jono vrime godišta)” koju bih slobodno mogao čuti i na radijskim postajama. Kako iz Listića doznajemo, pjevala se u Grohotama prilikom “Blagoslova obitelji u njihovim domovima” (tzv. “Blagoslov kuća”) koja nije izvorno liturgijska pjesma, ali danas je Božić bez te pjesme nezamisliv iako ćemo ovu verziju teško čuti, makar na ovaj način kako nam je to priredila klapa Čuvite dakle oku i uhu ugodno.

Mislim da bi ovakvih događanja trebalo biti češće na našoj prekrasnoj Šolti te s radošću iščekujem njihov prvi nosač zvuka, popularni CD.

Osvrt bih završio čestitanjem porođenja Gospodinovog i nove 2018. godine od Gospodinova utjelovljenja posljednjim recitalom pučke dalmatinske kolendre u obradi pok. Ljube Stipišića Delmate: “Tri ti vrila priko kuće vrila:

Prvi uja, drugi vina,

Treći Božjeg mira.

Sinove ženija, ‘ćeri udava,

Bog ti dava sa svih strana.”

 

Marija Brunsko-akademska glazbenica u mirovini

U punoj crkvi Svetog Stjepana u Grohotama nam je klapa Čuvite uljepšala Božićne blagdane. Akustiku crkve su ispunile složnim ujednačenim pjevanjem. Starinske i autohtone, domišljato obrađene napjeve, sa srcem su otpjevale i predale nama publici. Zasigurno nitko nije ostao ravnodušan. To smo mogli zaključiti i po aplauzu. Ugodno je iznenadio svojim nastupom Prvinić Ivan-gitara i truba.
Kad bih slušala, naročito zatvorenih očiju, harmonski sklad, izjednačenost glasova i lijepo otpjevanih sola, mogla sam uživati. U tome mogu prepoznati ustrajan rad i znanje voditelja gospodina Srećka Damjanovića.Moram pohvaliti Čuvite jer su još uvijek uporne u radu i požrtvovne. Uza sve to moram priznati da me je obuzimala radost, ne samo slušajući kvalitetan koncert, već i činjenica da je iz onoga posijanoga sjemena prije puno godina izrastao plod rada, da se sada i dalje razvija i zrije. U svemu živi mlado srce i iskustvo godina, da daje zrelu interpretaciju. Također mi je drago i vidim, da je drago i Čuvitama zapjevati poneku moju pjesmu ili obradu. Na tome zahvaljujem. Svaka me nova članica obraduje, jer u tome vidim budućnost klape, nove mogućnosti.
Publika ih je velikim pljeskom nagradila i zahvalila na lijepim trenucima. Želim još puno uspjeha. Ponesite opet na krilima glas Šolte priko mora i sa uspjesima se vratite.

 

Antonija Ruić-tajnica ŠGZ Olinta:

„Najmlađi član orkestra nas je oduševio solo nastupima na koncertu klape Čuvite. Drago nam je što je klapa prepoznala potencijal našeg svestranog trubača i pružila mu priliku da pokaže svoj talent na njihovom koncertu.”

Igor Žuvela– predsjednik UHDDR grada Dubrovnika i potpredsjednik zajednice hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata RH:

Supruga i ja proveli smo na Šolti nezaboravnu večer. Ponosan sam što se ovakvim načinom očuvanja tradicije šalje poruka mlađim naraštajima da nismo od jučer na ovim prostorima te da itekako imamo razloga za ponos i nastavak očuvanja svoje tradicije.

Ne znam jesu li Čuvite plaćene, ako nisu trebale bi biti, a ako jesu koliko god da jesu malo je…

 

 

 

 

 

Svečano otvorena nova knjižnica u Bratskoj kući u Grohotama

Nakon mnogo godina čekanja šoltanska knjižnica, podružnica GKMM dobila je svoj reprezentativni novi prostor u Bratskoj kući u Grohotama.

Dana 20. prosinca 2017. godine, točno 60 godina nakon osnutka, načelnik Općine Šolta Nikola Cecić-Karuzić svečano je svim uzvanicima i gostima predstavio prostore nove knjižnice.

Brojni gosti nazočili su ovoj svečanosti, među njima zamjenik Župana SDŽ Luka Brčić, načelnica sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost MINKe Jelena Glavić-Perčin, tajnik ministra turizma Ivo Bašić, predstavnice MRRFEU Lili Meketerović-Ružić i Ksenija Štambuk, predstavnik MUPa Ilija Patrun, predstavnica Konzervatorskog odjela u Splitu Zrinka Radunić, don Dražen Radman, don Dalibor Milina i ostali brojni uzvanici.

Prigodnim govorima predstavljena je vrijednost ovog projekta za otok Šoltu te su upućene zahvale svim zaslužnima.

Prekrasan prostor uređenog dvora Bratske kuće i ovu svečanu manifestaciju svojim nastupom uveličale su  članice Ženske klape “Čuvite”.

 

Šoltanske priče u Zagrebu

Svi koji pišemo, zadovoljni smo ako se čita ono što smo stvorili. Ako su teme i izričaj kojim pišemo prepoznati i od mjesnih ili otočkih uprava, izdati takvu knjigu je lakše.

Zbog toga je i moja druga zbirka kratkih priča OTOK LASTAVICA ugledala svjetlo dana uz sponzorstvo Općine Šolta. A ja sam u knjigu utkala sva moja sjećanja, maštu, uspomene, tugu i veselje novih dana. Pisala sam  na čakavštini i na književnom jeziku. Spominjala sam i tuđe živote, otočke i gradske.

Zbog toga je zbirka prihvaćena od otočana, ali i od ljudi koji na otoku nikada nisu bili, čakavštinu baš i ne razumiju. Za takve, ali i za one koji u metropoli samo zimuju kao ja, napravila sam zagrebačku promociju.

Te večeri, 15. prosinca kiša je padala svom silinom, advent u gradu je zakrčio ulice, promet je bio u blokadi. Unatoč svemu, prelijepa dvorana Hrvatskog sabora kulture u Zvonimirovoj ulici ispunila se svima koji su htjeli uživati u otočkim pričama, govoru. Dočekale su ih i velike morske fotografije na zidovima. OTOK LASTAVICA se kao raskošni oblak nadvio nad taj dio grada Zagreba i toplinu ugođaja unio u prisutne.

Sa Šolte je na predstavljanje doputovala urednica i lektorica knjige profesorica Mirjana Stanić, koja je uz vodstvo Hrvatskog sabora kulture, moje kolege s mnogobrojnih književnih natječaja i moju  unuku Tonku, večer pretvorila u bajkovitu otočku priču.

A knjige su kao lastavice raširile svoja krila po gradskim kvartovima. Tako pričajući priče o našem škoju.

Napisala:

Gordana Burica

9. NOĆ KAZALIŠTA NA ŠOLTI

Manifestacija Noć kazališta, pokrenuta u Naradonom sveučilištu Dubrava, doživjela je 2017. svoje deveto ostvarenje zaredom 25.11.2017., u subotu.

Pridružilo im se 80-tak kazališnih ustanova iz cijele Hrvatske i jedan otok, Šolta, jedini srednjodalmatinski otok. Amatersko kazalište Sulet organiziralo je 5. godinu Noć kazališta u Domu kulture Grohote. Izveli su prizor iz nove komedije Privaranti Tonča Surjana iz Vele Luke koji je dozvolio da se s veloluškog prevede na šoltansku čakavicu.

Gostujuće kazalište ovogodišnje šoltanske Noći bilo je Amatersko kazalište Moreta iz Kaštel Starog koje je uspješno izvelo komediju Ona krajica autorice Marije Meri Bradarić koja je i režirala svoju komediju.

Komedija je prikaz jedne obitelji tijekom jednog dana. Glavni lik je Luce, Lily Olga Vladić, koja je uzorna majka i supruga svom patrijahalno odgojenom mužu (Ante Pensa). Razumije odrastanje i probleme svoje djece. Strpljivo ih i mudro usmjerava na pravi put. Njeguje dementnu i zločestu svekrvu bez ljutnje, čak s dozom humora opravdava neumjesne primjedbe zajedljive starice. Ta velika i mudra žena, jaka duha, svjesna je da drži sva četiri kantuna kuće, nakon neprospavane noći, šaljivim tonom odgovara da je spavala „ka krajica“. Nije klonula od umora i problema, već prkosno ustaje i kaže: „Ne daj se, Luce, žena si! Stavi samar na se ka krajica krunu i duraj cili dan!“ Durala je cili dan, ali je sutradan zamijenila uloge sa svojim mužem. Umjesto njega ona je išla u polje, a on je ostao kod kuće. Konačno shvaća koliko je njena uloga u kući važna i kako je nezamjenjiva. Publiku su uz Lucu nasmijali do suza baba Tomažina (Marina Kuzmanić) i dida Vicenco (Marko Gotovac).

Cilj ove večeri je popularizacija kazališne umjetnosti na svim izvedbenim razinama i za sve dobne skupine. Zamišljena je kao kulturno- zabavna večer u kojoj se druže gledatelji s glumcima. AK Sulet i AK Moreta su se družili sa šoltanskim gledateljima, počastili ih s krafnama i sokovima u stanci od petnaestak minuta za vrijeme koje se moglo pogledati i izložbu Udruge Male ćuvitice koja se i ove godine pridružila AK Sulet.

Stotinjak gledatelja, ljubitelja kazališta, nasmijalo se, zabavilo i družilo te burnim pljeskom nagradilo izvođače ovogodišnje Noći.

 

Mirjana Stanić

Mjesec hrvatske knjige 2017.

U suradnji GKMM Knjižnice Grohote i OŠ Grohote osmišljen je i realiziran program MHK. Tema ovogodišnje manifestacije bila je enciklopedistika, te je tim povodom u prostoru OŠ Grohote bila postavljena izložba dječjih enciklopedija iz fondova narodne i školske knjižnice. Uoči nacionalnog dana čitanja (23. listopada) organizirane su radionice Kako napisati kratku priču za učenike 5. i 7. te 6. i 8. razreda. Slijedom edukativnih, poticajnih i inspirativnih radionica nastale su zanimljive priče koje su učenici predstavili 23. listopada na radionici Danas čitam svoju priču.

Povodom Dana hrvatskih knjižnica za učenike 1. i 2., te 3. i 4. razreda organizirane su radionice Dječja enciklopedija – odgovori na pitanja. Koristeći izloženu građu obiju knjižnica učenici su upoznati s vrstama enciklopedija, njihovim konceptom i načinom korištenja.

Istom prigodom izvučen je dobitnik kviza za poticanje poznavanja otočne povijesti, kulture i jezika Boduli i škoj – ka lupar i škrapa. Vrijednu nagradu, monografiju Otok Šolta,  osvojila je Anita Galić. Dobitnica nagrade za sudjelovanje na nacionalnom kvizu za poticanje čitanja Čitanje ne dolazi u pitanje je Izabella Cecić. Sponzor nagrada je Općina Šolta.

Edukativni posjet djece Dječjeg vrtića Grohote Knjižnici Grohote nastavljen je pričaonicom u mjesnom parku Đardin i završio, naravno, igrom.

LASTAVICE U BRATSKOJ KUĆI

Lastavice viđamo sve rjeđe, zar ne?

Jednu papirnatu, u svojoj zbirci kratkih priča darovala nam je u subotu, 28. listopada Grohoćanka GORDANA BURICA.·

Predstavljanje knjige upriličeno je u Galeriji Bratske kuće. Ono je ujedno doprinos Kulturno informativnog centra Općine Šolta Mjesecu hrvatske knjige. I to u godini proglašenja šoltanske čakavštine nematerijalnim dobrom Republike Hrvatske.

To je ujedno i 117. naslov u knjižnici Suvremena proza Naklade Bošković iz Splita.

Knjiga je autoričina druga  zbirka  kratkih priča, simboličkog naslova OTOK LASTAVICA.
Posvećena je “jednom dječaku koji je beskrajno volio šoltansku uvalu Velu luku (Zaglav)” i donosi trideset i dvije životne priče i jedan igrokaz u kojima Gordana otkriva raznolikost osjećaja, misli i raspoloženja te sjećanja na vremena kojih više nema i koja su otišla u nepovrat, ostavljajući nam kroniku šoltanskog prošlog vremena i običaja. Mnogi će se Šoltani i Šoltanke u njima prisjetiti svog djetinjstva i mladosti. Kratkim dijalozima Gordana postiže živost radnje, napetost i dojmljivost. Priče su njezin doprinos šoltanskoj baštini i imaju etnografsku vrijednost – piše u pogovoru profesorica Mirjana Stanić.

Knjigu je predstavila urednica  Mirjana Stanić. Nekoliko kratkih priča pročitali su autoričini  kolege iz Amaterskog kazališta Sulet. Muzička pratnja bili su Boris i Denis na usnoj harmonici i gitarama. Za kolače su se  pobrinule Gordanine prijateljice  Rusmarinke.

Ispunjeni prostor Galerije, u čarobnu jesensku večer, odisao je duhom prošlih otočkih vremena i sadašnjih, ne tko idiličnih dana. Pedesetak  posjetitelja opustilo se uz kratke tekstove satkane od emocija, sjećanja. Izrečenih  na čakavštini i na književnom jeziku.

U nadahnutom govoru autorica je naglasila  neke momente iz svog života i pisanja. I zahvalila Općini Šolta na financiranju tiskanja knjige. Tim više što Zbirka ulazi u fondus nove šoltanske knjižnice. Kao jedno od rijetkih djela šoltanskih autora.

 

Napisala: Gordana Burica

Sjećanje na Vesnu

  1. listopada prije sedam godina Šolta se oprostila uz pjesmu od velike hrvatske pjesnikinje Vesne Parun. Posljednje počivalište našla je baš na našem otoku koji je jedan od otoka njenog djetinjstva.

Njena majka Antica Andreis Mateljan je bila rodom šoltanka, a pjesnikinja počiva blizu groba svog djeda, na starom groblju u Grohotama.

  1. listopada i ove godine smo se prisjetili velike pjesnikinje koja nas napustila zauvijek tada, prije sedam godina u osamdeset osmoj, jedne maglovite zore. Baš zore su značajan motiv njenog pjeništva, a te zore je i otišla na neko bolje mjesto, sama baš kao što je i sama živjela, prkoseći usudu, a posvetivši ipak brojne ode životu samom, himnički i zaneseno, kako to samo najveći pjesnici znaju.

Okupljeni su uz čitanje njenih pjesama, odali joj počast i oživjeli sjećanje na nju, intimno i tiho.

Čitali  su pjesme učenici OŠ „Grohote“, a načelnik je uz nekoliko prigodnih i toplih riječi položio cvijeće u znak sjećanja, na posljednje počivalište uistinu velike žene i pjesnikinje.

Poziv na predstavljanje knjige Gordane Burice: “Otok lastavica”

GORDANA BURICA – Otok lastavica

U subotu 28. listopada u  18 sati u obnovljenoj Bratskoj kući u Grohotama održat će se predstavljanje zbirke kratkih priča Šoltanke  GORDANE BURICE, rođene u Grohotama.

Predstavljanje knjige je doprinos Kulturno informativnog centra Općine Šolta Mjesecu hrvatske knjige i događaj u godini proglašenja šoltanske čakavštine nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

To je ujedno i 117. naslov u knjižnici Suvremena proza Naklade Bošković iz Splita. Knjiga je autoričina druga  zbirka  kratkih priča, simboličkog naslova “Otok lastavica”.
Posvećena je “jednom dječaku koji je beskrajno volio šoltansku uvalu Velu luku (Zaglav)” i donosi 32 životne priče u kojima Gordana otkriva raznolikost osjećaja, misli i raspoloženja te sjećanja na vremena kojih više nema i koja su otišla u nepovrat, ostavljajući nam kroniku šoltanskog prošlog vremena i običaja. Mnogi će se Šoltani i Šoltanke u njima prisjetiti svog djetinjstva i mladosti. Kratkim dijalozima Gordana postiže živost radnje, napetost i dojmljivost. Priče su njezin doprinos šoltanskoj baštini i imaju etnografsku vrijednost – piše u pogovoru profesorica Mirjana Stanić.

Knjigu će predstaviti urednica, profesorica Mirjana Stanić, Zoran Bošković iz Naklade Bošković i autorica. Nekoliko kratkih priča, pročitat će Gordanini kolege iz amaterskog kazališta Sulet.

Predstavljanje knjige “Mali ratnik” Tihomira Horvata

U četvrtak, 12.10., održana je promocija knjige „Mali ratnik“ autora Tihomira Horvata u galeriji Bratske kuće u Grohotama, u organizaciji Udruge Moja Šolta u suradnji s Općinom Šolta i knjižnicom u Grohotama te Kulturno-informativnim centrom. Gđa Željka Alajbeg je sjajno i zanimljivo ispričala o piscu  i uvela nas u samo druženje s njim i njegovim djelom. U prekrasnom ambijentu i u dobroj atmosferi,  inače nagrađivani autor, gospodin Horvat, ispričao je prisutnima o samom procesu pisanja svoje knjige i o knjizi, uz nekoliko anegdota.  Sam roman je proglašen u Društvu hrvatskih književnika (DHK) najboljim rukopisom pristiglim na natječaj za povijesni roman s temom Sigetske bitke.
Prosudbeno povjerenstvo ocijenilo je kako je Horvatov roman istodobno višeslojno i vrlo čitljivo djelo uvjerljivih dijaloga i unutrašnjih monologa. Rukopis se oslanja na povijesne podatke potkrijepljene planom Sigeta iz 1566. godine, zapise komornika Nikole Šubića Zrinskog, Franje Črnka, koji je preživio bitku i mnoštvo zanimljivih detalja iz života branitelja u opkoljenom gradu. Uz dramatične trenutke bitke, roman donosi više drugih, suvremenih paralelnih radnji koje rasvjetljavaju važne trenutke u životu nekolicine mladih ljudi koji se stjecajem okolnosti upoznaju.
Horvat je  povezao njihove sudbine i ispričao kako se sa smrću junački suočavaju bolesnik na onkološkom odjelu i djevojka koja je u njega zaljubljena, kao i mladić s traumom zlostavljanja iz djetinjstva koji uspijeva pobijediti svoj strah.
Mladi zajedno rade na obilježavanju godišnjice Sigetske bitke tako što sudjeluju u snimanju 3D virtualnog filma i na različite načine kreativno doprinose ovome poslu. Jedna od paralelnih radnji koja objedinjuje sve ostale bavi fantastičnim mogućnostima literature i suvremene tehnologije da oživi davno vrijeme i pokuša, barem kroz ljudski um, u već odigranom povijesnom događaju nešto izmijeniti, razumjeti ga ljudskije.

Prisutni Šoltani su uživali u druženju i promociji knjige te ćemo se potruditi da događaja kulturnog predznaka ne manjka ni u zimskim danima.