Turistička zajednica Šolta

Tourist Board, Island of Šolta

Sada ste ovdje: Info Naslijeđe

Naslijeđe

Flora and Fauna

E-mail Ispis

Šolta like other middle Dalmatian islands with its rich vegetation and flora has always attracted local and foreign botanists. The data of many enthusiasts who did research of flora and fauna at their own expense were very helpful.

Considering the size of the island - 57,8 km2, it wasn’t probably completely researched and it hides many species and subspecies that weren’t yet registered on the island.

Vegetation of the island of Šolta belongs to the eastern Adriatic euro Mediterranean zone that used to be covered with holm-oakwood. But under the influence of people the number of trees was reduced and their place was taken by evergreen underbrush, bushes and rocky pastures. The main district of central evergreen area that includes Šolta is characteristic for weak humidity and the longest summer droughts so it is not strange that hardy plants like dry weed grasslands and holophilic vegetation at steep cliffs are rooted.

There were rocky dry pastures while Šolta’s economy was based on pasture of livestock but today they turn into shrubs dominated by groundsel, feather-grass, sage and others. Weed vegetation can be seen in smaller areas. In nitrophilic areas developed nettle vegetation. On the southern part of the island where the coast is very steep and exposed to strong blows of the sea developed vegetation of vertical rocks that is fragmentary. These are fleabane, hair-grass (busina bjelusina) and knapweed of Dubrovnik.

On the coastal cliffs can be found characteristic species: local - “mrizica”, “petrovac” or “sculac”. According to the information from different books on the island of Šolta are registered 299 species of higher plants. However considering the size of the island the number of species is much larger what will be probably proved in further research. Together with evergreen underbrush that blooms 10 months a year Šolta offers dozens of aromatic, kitchen and medicinal herbs that represent priceless treasure while Šolta’s honey made of self-grown rosemary is one of the most famous in Europe (already in1877 Šolta’s honey won medals on an exhibition in Paris).

 

Fauna of the island of Šolta is very numerous and widespread so that on Šolta were registered 17 species of birds that weren’t seen on the island of Brač.

For example on Šolta can be found 105 species of birds from 33 families. The most typical bird of the island of Šolta that is also its symbol is “cuvitar” (screech owl) that is a subspecies of the owl and it belongs to strigidae, while its Latin name is Otus scops. It nests on the island, and eats different insects. A characteristic bird of the island is also a pheasant. It belongs to Phasina idae. It lives on the island, it is very frequent and it nests in fields and evergreen underbrush. Agriculturalists and wine-growers don’t like it because it eats their fruits so very often it is killed off. There are also “skanjac”, sparrow-hawk, hawk and others.

It is interesting that on Šolta was seen a steppe-eagle (aguila rapax) and this is the only place in Croatia where it was found.

Of forest animals the most interesting is hare. Tourists can see it very often and at night hours it is almost impossible to pass the main road by car without this small animal jumping in front of you. Passing through the woods even close to the paths it makes a lot passages for the escape. Its biggest flaw is that it is very delicious food so it is a very frequent target of local hunters.

The richness of Šolta’s sea world is the proof of virgin clearness of the sea that surrounds the island. The emperor Diocletian built his fishery in Nečujam for this very reason. Numerous species of fish and shellfish that live there can’t be all numbered but the most interesting fact is the appearance of a protected species - Mediterranean monk seal that comes only to the cleanest parts of the Adriatic! And if you’re lucky maybe by the Šolta’s coast you’ll be greeted by one of the noblest mammals in the world – dolphin.

Zanimljivosti

E-mail Ispis
Turistička zajednica svake ljetne sezone organizira akciju izbora najljepše uređenog apartmana, okućnice i mjesta. Cilj ove akcije je da da se stimulira i podstakne takmičarski duh vlasnika apartmana i kuća ali i samih mještana kako bi cijela Šolta što ljepša dočekala svoje drage goste. Tim povodom svake godine se dodjeljuju diplome najboljima, a ako u kući u kojoj boravite vidite ovakvu diplomu, znajte da se vlasnik zaista potrudio.
Prema legendi na brdu iznad uvale Senjska nalazili su se Teutini dvori. Prema toj legendi ribari su od ulova bacali na sve četiri strane svijeta u more ribu za naklonost i milost kraljice Teute u daljnjem lovu.
U stara vremena brodovi Grka, Talijana i Španjolaca, koje su duž Jadrana plovile put Levanta zaustavljali su se uz obalu Šolte i uzimali ribu iz vrša i mreža. U prazne vrše i mreže stavljali su novac obješen u vrećice i ponovno ih vraćali u more.
Snimatelji "Velog Mista" koristili su kadrove šoltanskih kaleta, ognjišta, turnjeva, kuća i dvorova kako bi dočarali staru Splitsku Varoš. Film "Pad Italije" snimljen je u cijelosti na Šolti.
Za vrijeme francuske uprave u Dalmaciji posebna komisija ocijenila je šoltanski med kao najbolji, ne samo u pokrajini već u cijeloj Evropi.
Na međunarodnim izložbama u Tetschen-u, Bratislavi, Steyru i Parizu šoltanski med osvaja medalje. Najpoznatiji je onaj od samoniklog ružmarina.
Na groblju u Gornjem Selu postoji grobnica sa natpisom ZA PUTNIKE. Grobnica je podignuta za svakog nepoznatog putnika kojega smrt zadesi na otoku.
Tovar (magarac) je i dan-danas jedno od najpouzdanijih prijevoza otočana. Drži ga glas najtvrdoglavije i najljenije životinje na svijetu, međutim po teškim šoltanskim putovima nezamjenjiv je pomagač. Znate li da su stari Rimljani pri gradnji cesta koristili magarca? Oni bi ga pustili da ide ispred njih, znajući da je on toliko lijen da će zasigurno pronaći najkraći i najlakši mogući put.
Zanimljiva je i priča o najvišim mletačkim činovnicima, kojima su čast i ponos nalagali da se kreću samo sredinom ceste, dok je ostali puk išao samo rubom. Na lijepim i popločanim gradskim putovima to je bilo vrlo ugodno, no dolaskom na Šoltu jadni činovnici bi se, na putu od jednog sela do drugog užasno izmorili i raskrvarili, dok bi ostali seljaci, koji su pješačili sa njima bili odmorni. To je izazivalo podsmjeh kod običnog puka, jer jadni činovnici nisu znali da je rub ceste stoput udobniji, jer njime svakodnevno prolaze kola, dok se po sredini nalaze neudobne stijene i bodljikavo trnje.

Spomenici

E-mail Ispis

Kroz svoju burnu prošlost Šolta je bila osvajana, branjena, napadana od gusara i otkrivana od umjetnika. Bilo osvajač, seljak ili umjetnik - svak od njih ostavio je trag svog doba. Od prethistorijskog, preko antičkog i starokršćanskog do poslijeratnog razdoblja svako je dio sebe uklesalo u tvrdi šoltanski kamen, da nam zauvijek kaziva o minulim vremenima.

Lokaliteti i nalazi

  • Gradac
    - prethistorijska gradina
  • Mirine zapadno od Donjeg Sela
    - ostaci villae rusticae
    - ostaci antičkih zidina kod D. Sela - lokalitet "Pod Mihovil"
  • Grohote
    - poklopci antičkih sarkofaga pred Župnom crkvom
    - dio antičkog sarkofaga u župnom dvoru
    - krstionica bazilike i drugi ostaci
    - ostaci starokršćanske bazilike
    - starokršćanski sarkofag na starom polju
    - kapelica u zidu
  • Rogač
    - Banje - kasnoantički kapitel
    - ostaci villae rusticae
  • Nečujam
    - antički grob
    - ruševine sv. Petra
    - spomen kuća Marka Marulića
  • Stipanska
    - ostaci starokršćanske bazilike
  • Gornje Selo
    - ostaci kasnoantičke građevine
    - poklopac antičkog sarkofaga lokalitet "Stomorija"
  • Sv. Jele
    - starokršćanski sarkofag
  • Maslinica
    - dvorac obitelji Marchi iz 1706.
Gornje Selo
ostaci kasnoantičke građevine
Lokalitet "Stomorija"
poklopac antičkog sarkofaga

Grohote
ostaci starokršćanske bazilike

Grohote
krstionica bazilike i drugi ostaci
Sv. Jele
starokršćanski sarkofag
Nečujam
ruševine sv. Petra
Maslinica
dvorac obitelji Marchi iz 1706.
Nečujam
spomen kuća Marka Marulića
Grohote
kapelica u zidu
Spomenici žrtvama
II svjetskog rata

Umjetnost

E-mail Ispis

Iako nema gradova i većih naselja u kojima bi se mogla razviti suvremena umjetnost - a umjetnost XX.st. je umjetnost građanskog staleža, urbana umjetnost - ipak se na otoku Šolti baš od početka tog stoljeća opaža neka djelatnost i na tom polju, posebno u crkvenoj arhitekturi, a u posljednjim desetljećima i u spomeničkoj skulpturi i slikarstvu naive. Najvidljiviji rezultati su na polju crkvene arhitekture , jer je crkva predstavljala zgradu društvenog okupljanja, a ujedno i simbol njihova društvenog i kulturnog razvitka.

EUGEN BUKTENICA Rođen je u Grohotama 1914. Pobudio je veliki interes u Hrvatskoj i inozemstvu. Njegovo slikarstvo izrazita je naiva. Privlače ga u prvom redu motiv i fabula. Na platnu želi fiksirati dio svog užeg zavičaja, otoka, sela. Motiv su mu i domaće životinje, kuće, lađe, težaci...Bukteničine slike privlače likovnom spontanošću, zapažanjem i maštovitošću. On je dakle, slikar ali i kroničar svog sela, svog otoka, svojih ljudi.

MARIN KALAJZIĆ Slikarstvo drugog šoltanskog naivca ima mnogo dodirnih točaka sa Bukteničinim, kako motivima tako i tehnikom rada. Rođen je 1911 u Grohotama ali slikati počinje tek 1979. Kalajzićeva osnovna težnja je što vjernije , što dokumentarnije prikazati neki objekt ili događaj. U novije vrijeme češće slika mrtve prirode, ribe i cvijeće.

DINKO SULE I ovaj slikar - naivac rođen je u Grohotama 1953. Slikati počinje 1987., a motivi njegovih ulja na platnu su karakteristični, škrti otočki krajolik, na kojima dominiraju kamen, južno raslinje i more. Pažnju mu podjednako zaokupljaju i ugođaj ribarskog doma ali i sam život ribara i težaka. Osim slikarstva bavi se i poezijom.


CRKVENA ARHITEKTURA I UMJETNOST

Veći dio novih crkava, redovito velikih i prostranih, gradio se na položaju ranije malene župne crkve, sa stilskim ostacima gotike, renesanse ili baroka. Redovito se stara crkvica koristila kao svetište nove na taj način da bi joj se sa zapadne strane dogradila nova. Projekti za te građevine uglavnom su dolazili iz Beča, ali su pri njihovoj izgradnji bili zaposleni domaći obrtnici. Ljepoti i solidnosti gradnje pridonio je u prvome redu obrađeni kamen iz kojega su građene. Kamen za izgradnju obično je bio lokalna porijekla, obrađivan od strane domaćih kamenoklesara. Najveća i najljepša župna crkva na otoku je ona Sv. Stjepana u Grohotama, čiji interijer ostavlja bez daha.

Popis crkava na Šolti:

- Sv. Nikole u Stomorskoj
- Bogorodice u Nečujmu
- Gospe od Bori u G. Selu
- Sv. Ivan u G. Selu
- Sv. Stjepan u Grohotama
- Sv. Gospa Lurdska u Grohotama
- Sv. Mihovil u Grohotama
- Sv. Martin u D. Selu
- Sv. Jelena u D. Selu
- Sv. Gospe od Kadalora
- Sv. Tereze u Rogaču