Turistička zajednica Šolta

Istočnojadranska eumediteranska zona obuhvaća najveći dio naše obale i pruža se od južne Istre i kvarnerskih otoka do Albanije. U nju, dakle, spada i Šolta, koju također preuzima sva obilježja klime koju nameće ova zona. Karakteristična su, dakle, duga i veoma topla ljeta, skoro potpuno suha bez oborina, nasuprot kojeg stoje hladne zime s dosta kiše te učestalim jugom i burom.
Odlika "Šoltanskog" ljeta su još i vrlo visoke temperature zraka (preko 30°C) i mora (21°C - 22°C). Srednja temperatura srpnja u hladu iznosi oko 30°C što je temperaturni maksimum. Temperatura postepeno pada tijekom VIII, IX i X mjeseca. U studenom i prosincu je ujednačena (oko 15°C), a najniža je u siječnju (10°C) što predstavlja temperaturni minimum.
Šolta sa srednjom godišnjom temperaturom zraka od 16°C i srednjom količinom oborina od 807 mm pripada srednjem toplom i suhom području, dakle, području ugodnom za življenje i nadasve pogodnom za procvat turizma. Što se vjetrova tiče najupečatljiviji su kao i na cijelom Jadranu jugo, bura i maestral.

Maestral je tipični ljetni vjetar koji puše ujednačeno cijelog dana iz pravca sjeverozapada.
Bura je suh i hladan vjetar, a puše iz smjera Splita. Najvećim udarima bure izložena je obala zapadno od Rogača koja je pretežno nenaseljena. Zimi zna trajati od 4 do 6 dana i puše na mahove, a zna stvoriti neprilike u redovnim linijama sa Splitom.
Jugo je sa svojim naletima, nerijetko orkanskim, posve preuredila južnu stranu Šolte, koja je pretežno divlja i strma, te posve nepovoljna za život. Zna trajati od 5 do 10 dana, postepeno raste i noseći kišu stvara velike valove. Vjetar i more su stalni i dostižu 7 do 8 bofora. Za vrijeme juga voda je visoka, a zrak topao i vlažan (ciklonsko jugo). Postoji i anticiklonalno jugo. Ono je suho i bez oblaka.

HIDROGRAFSKE KARAKTERISTIKE

Što se tiće hidrografskih karakteristika mora oko Šolte posljednje ispitivanje provedeno je 1984.godine. Mjerena je prozirnost, slanost i temperatura.
Mjerenja su obavljana na tri dubine 20, 50 i 100 m. (P1, P2 i P3).Ispitivanja su pokazala sljedeće:

a) Temperatura

MJESEC	III	VI	IX	XII
P1-20m	12,18°	17,86°	19,05°	16,22°
P2-50m	12,43°	21,91°	21,55°	14,96°
P3-100m	13,03°	16,77°	17,76°	16,30°

Značajan fenomen kod temperature mora je termoklima (nagli temperaturni pad) koja. se javlja u ljetnim mjesecima. Iz podataka se vidi da se termoklima u tom području javlja u lipnju i rujnu. Najveća termoklima je na postaji P1 u lipnju između 0 i 10 m i iznosi 5.39°C.

b) Prozirnost

Donja tablica nam prikazuje vrijednosti za prozirnost mora u metrima za to područje.

MJESEC	III	VI	IX	XII
P1-20m	23	16	19	15
P2-50m	23	21	23	17
P3-100m	26	33	30	23

c) Slanost

MJESEC	III	VI	IX	XII
P1-20m	37,94	37,54	37,94	37,68
P2-50m	38,01	37,52	37,95	38,05
P3-100m	38,09	38,00	38,43	38,83

Slanost mora izražena je u gramima po litri a na slijedećoj se tablici donose srednje mjesečne (sezonske) vrijednosti slanosti po postajama.
Vidi se da je more u području Maslinice (P 3) slanije jer je pod utjecajem otvorenog mora za razliku od sjeverne strane koja je pod utjecajem kopna.