Otok Šolta – pozitivni demografski trendovi
Hrvatska sustavno brine o svojim otocima, a na otoku Šolti vide se pozitivni demografski trendovi, kako je izneseno, između ostalog, jučer, 3. ožujka na žustroj raspravi u Saboru o otocima.
Prema pisanju Slobodne Dalmacije, u posljednje desetljeće i pol, u hrvatske je otoke uloženo gotovo 24 milijarde kuna, prosječno 1,7 milijardi godišnje, istaknula je u srijedu Vladina predstavnica u Saboru izvještavajući o učincima provedbe zakona o otocima u 2018. i 2019. godini.
U saborskoj raspravi zaključeno je vezano uz otoke, da je trebalo najprije razovarati o učincima, a potom donositi zakon o otocima, te kako treba vidjeti što se u predmetnoj godini učinilo da ljudima bude bolje, koliko se ulagalo u obnovljive izvore, u zaštitu okoliša, odlagališta.
Traži se i da se u budućim izvješćima izdvoji što je stvarni učinak Zakona o otocima, a što redovna briga države.
Hrvatska sustavno brine za svoje otoke, jasno se vidi tko je koliko u njih uložio, kažu, zaključeno je te je prenesen i i zahtjev otočana da se u zakonima uvaže posebnosti otoka.
Otoci, a 49 je naseljenih, pokazali su da politika, kada ima zajedništva, može davati dobre rezultate, a zadovoljni su pojedini zastupnici i količinom iskorištenih sredstava iz EU fondova, obnovom flote, rješavanjem problema odlagališta.
Naglasak se u raspravi stavio i na ulaganja u kvalitetno obrazovanje. Ne samo u zgrade, nego i u opremu, materijale, kvalitetu školskih i izvanškolskih programa koje otočka djeca mogu pohađati.
Iskazano je i zanimanje za demografske trendove.
Broj stanovnika na otocima povećan za gotovo pet tisuća.
Na razini 51 jedinice lokalne samouprave na otocima, u 2018. se broj stanovnika povećao za 4903 u odnosu na zadnju popisnu godinu 2011., navela je Spomenka Đurić, državna tajnica pri Minisitarstvu regionalnog razvoja i fondova EU i istaknula da pozitivan trend u tom periodu bilježi čak 36 gradova i općina na otocima.
Najveća pozitivna odstupanja bilježe općine Vir, Šolta i Sutivan na Braču, pad broja stanovnika bilježe općine i gradovi s poluotoka Pelješca te otoka Korčule i Lastova, kazala je.
Državna tajnica naglašava da se iznos ulaganja u otoke svake godine povećava. To potvrđuje da država otoke prepoznaje kao područje posebnog interesa i velikih potencijala, istaknula je.
Đurić je navela da ulaganjima značajno pridonosi apsorpcija EU sredstava kroz strateške projekte, s 530 milijuna u 2017., na 1, 4 milijarde kuna u 2019. godini.
Među ključne strateške projekte navela je Pelješki most, ulaganja u izgradnju otočnih luka, u vodno-komunalnu infrastrukturu.
Izvjestila je i kako imamo 45 stalno ili povremeno naseljenih otoka, 51 pomorsku liniju, 58 domova zdravlja s ispostavama, 69 dječjih vrtića, 102 osnovne i 13 srednjih škola, 23 doma za starije i nemoćne.
Otok Šolta, uz to što prema gore navedenom - ima u potpunosti obnovljenu školu i izgrađenu školsku sportsku dvoranu (i za vanjske korisnike) , izgrađen vrtić za najmlađe otočane u jaslicama i one malo veće te predškolskog uzrasta, redovne pomorske linije, ambulantu kao ispostavu Doma zdravlja i tim hitne pomoći te je u tijeku projekt u tijeku izrada glavnog projekta za ishođenje građevinske dozvole za Dom za starije i nemoćne će moći skrbiti o 50 štićenika (20 dvokrevetnih i 10 jednokrevetnih soba) uz mogućnost skrbi o još 30 osoba u dnevnom boravku te što je prema navedenim parametrima također u tijeku s ulaganjima i realizacijom unaprjeđenja vodno-komunalne infrastrukture (kanalizacija Stomorska) i ima luku iz koje redovito prometuju trajektne i katamaranske linije te uređene komunalne dijelove luka, također sustavno radi na projektima od značaja za unaprjeđenje infrastrukture te kvalitete života svojih stanovnika.
Izvor: Slobodna Dalmacija
Foto: visitsolta.com
