Predavanje i prezentacija:
GKMM – Galerija Bratske kuće u Grohotama, 28. rujna 2022. u 11,30 sati
Interesantni i rijetki fosilni nalazi otoka Šolte
dr. sc. Jadranka Mauch Lenardić
(Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti)
Srednjodalmatinski otok Šolta ne obiluje brojnim makrofosilnim nalazima kralježnjaka, ali i na njemu nađeno je više ostataka „zapisa u kamenu“ pradavnog života. Ostatci kostura različitih rodova i vrsta krednih riba, posebice gornjokrednih (geološko razdoblje započelo prije oko 100 milijuna i trajalo do prije 66 milijuna godina) svjedoci su da su stijene u kojima su fosili nađeni nastajale u tadašnjem toplom, tropskom moru te su kasnije s morskog dna tektonskim pokretima izdignute u današnje otoke i obalu. Osim fosilnih, izumrlih riba, na otoku je pronađen ulomak stijene s tzv. ihnofosilom. To je okamenjeni zapis djelovanja (hranjenja, hodanja, odmaranja i sl.) nekog prastarog organizma koji je živio na ili u morskom dnu. Najmlađi nalazi u geološkom smislu su gornjopleistocenske koštane breče (gornji pleistocen započeo je prije oko 126.000 i trajao do 11.700 godina prije sadašnjosti), u kojima su u matriksu uklopljeni, uz ulomke stijena, i kosti i zubi različitih velikih i malih kopnenih životinja. Nastajale su tijekom razdoblja kada je današnji otok Šolta bio dio istočnojadranskog kopna.
Na fotografiji: Koštana breča u uvali Bočac kod Rogača (foto: J. Mauch Lenardić, 2009).
