SVETE MISE NA BADNJAK I BOŽIĆ 2021. - ŠOLTA
24.12.2021. , petak, Badnjak
Srednje Selo 18:00 h
Donje Selo 19:30 h
Maslinica 20:00 h
Grohote 21:00 h
Gornje Selo 22:00 h
25.12.2021., subota, Božić
Srednje Selo 8:30 h
Stomorska 8:30 h
Gornje Selo 10:00 h
Grohote 10:00 h
Donje Selo 11:30 h
Maslinica 11:30 h
Nečujam 17:00 h
U nedjelju 26.12.2021. na blagdan Svete Obitelji svete mise su po uobičajenom rasporedu nedjeljom, a kao i na Božić.
Prvu nedjelju nakon Božića Crkva slavi blagdan svete Obitelji: Isusa Marije i Josipa. Blagdan svete Obitelji zapravo je produženi Božić, jer je Božić sam po sebi „blagdan obitelji.“ Ovaj blagdan svjedoči najosnovniju činjenicu naše ljudske egzistencije – obitelj.
Božić je bez sumnje najljepši obiteljski blagdan. Uz jednostavnost i mir slavimo Isusovo rođenje, a u kršćanskom se svijetu slavi od 4.stoljeća. Običaji proslave Božića u Hrvatskoj su raznoliki, a ta raznolikost dio je bogatstva naše zemlje.
Kako su u Dalmaciji Božić svetkovali naši stari
Siromaštvo i skromnost – u dvije se riječi može opisati dalmatinski Božić u prošlosti. I preko godine imalo se malo, no za blagdanske dane ipak se gledalo za obiteljskim stolom naći koji bolji bokun. Zajednički moment oko kojeg su se svi okupljali bio je badnjak, najčešće maslinov panj kojem se, kao živom biću, obraćalo, nad njim molilo, polijevali su ga vinom, uljem, posipali žitom. Badnjak je bio ukućanin i dio obitelji sve do blagdana Tri kralja, kad bi se nakon blagoslova svi odreda napili svete vode – počev od najstarijeg pa do najmlađeg.
Nijedna pjesma ne zvoni bolje od kolende. U zimskoj noći, kada su kalete naših malih mjesta puste i kada su ljudi okupljeni oko svojih toplih komina ili špahera, te nema ničeg što bi zvukom poremetilo večernji mir, višeglasna pjesma iz nekog malog dvora zvoni i odzvanja čitavim mjestom bolje nego ijedna druga pjesma, u bilo koje drugo vrime.
Kolende ili kolede, čestitarske obredne pjesme, pjevale su se od Stipandana do Vodokršća. U Splitu bi se obično skupilo dvadesetak, tridesetak muškaraca, krenuli bi u sumrak, oko Zdravamarije, te bi se uspeli na balaturu, sular ili u dvor domaćina i zapjevali u dvije grupe.
U božićnoj noći mlađarija bi se iskrala i pucala – tjerala zle sile – različitim eksplozivnim napravama. U starije doba po dalmatinskim kaletama odzvanjala je pucnjava pušaka, mužara, kubura i maškula, dok su krajem 19. i početkom 20. stoljeća najomiljeniji bili tondini i nanuncini.
Na kraju bi domaćini pozvali koledare u kuću i počastili ih, primjerice: pršuratama (fritulama), baškotinama, prošekom, crnim vinom ili rakijom (na Šolti), fritulama, mindulama (bajamima), orasima te rakijom, a u „bolje stojećim kućama pojilo bi se i čakad boljega” komad mesa ili pršuta (u Zlarinu kod Šibenika); mali pinezni dar (u Gradišću i drugdje). Koledari bi, kad ih ukućani ponude, ostali jesti i piti ili bi sa sobom odnijeli hranu u torbama.
Opisani stari običaji nisu vrijedni samo zbog toga jer su stari i jer su običaji, nego zbog toga jer ih je narod desetljećima ili stoljećima uređivao iz svog vlastitog životnog iskustva, brige za svojim i poštovanja prema tuđim. Oni su višedimenzionalni, te imaju neprocjenjivu glazbenu, literalnu i sociološku vrijednost. Toliko izraza poštovanja, dobre volje i lijepih želja u njihovim tekstovima, a posebno raznolikost među pojedinim mjestima zadivljujuća je.
Preuzeto sa FDK Omiš https://fdk.hr/kako-su-u-dalmaciji-bozic-svetkovali-nasi-stari/
Kolenda iz Grohota
Lipa grana od orija
Faljen Isus i Marija
Priko svega sela prošli
Na poštena vrata došli
Da van pisma ne pristaje
Isfrigajte nan prispaje
Jo ča nan je vanka friško
Otvori nan meštre Visko
Došli smo van kolendati
Da nan date večerati
Oli smokvu oli grozdić
Na dobro van doša Božić
Po Božiću sveti Ivan po Ivanu sveti Stipan
Po Stipanu svi Mladenci
Po Mladenci Mlado lito
I Tri kralja stanovito