Neumorno i nesebično stvara Dinko Sule, svestrani autor, urednik, pisac, pjesnik, slikar, istraživač, cjelovita umjetnička persona te kako god ga nazvali, možda nećemo uvijek moći obuhvatiti cjelosno sve njegova polja interesa u kojima je aktivan i u kojima doprinosi, uvijek voleći Šoltu i šoltansko. Svoj rodni otok i njegove ljude, ali i riči, tradiciju, kulturu, baštinu, beštije, biljke - sve!
Jednako tako nesebično, a uložio je u taj svoj projekt puno ljubavi, vremena, znanja, truda, znoja i krvi, otisnuo je svoj “Rječnik Grohota".
Naslovnicu je oblikovao Luka Bezić, kao i grafički pripremu, a uredili su ga Željka Alajbeg i Luka Bezić.
Riječi okupljene u ovom rječniku slijed su autentičnog življenja jezika i priziva govora djetinjstva koji neupitno nestaje. Jezik lokaliteta sinergija je svakodnevne, učestale uporabe i neizostavnih vanjskih utjecaja (komunikacija s osobama drugog jezičnog govornog područja, mediji i sl.), pa je u mijenama i preobrazbama težnja za očuvanjem autohtonosti izrazito naglašena i iskonski opravdana. Nepretencioznost izrade rječnika sa svim komponentama jezičnih i filoloških uvida jasno je vidljiva već u samom nazivu, no izostanak istih ne umanjuje njegovu vrijednost. Dapače, akcentira dosljednost, predanost i altruizam autora entuzijasta.
"Ja ljubim jezik moj, kolijevku sunčana smilja" zapisala je Vesna Parun. Sulin Rječnik kolijevka je u kojoj se ziba jezični identitet otoka, sunčana i zlatna, poput smilja, ovjekovječen kao smjernica njegova njegovanja i očuvanja, predan poput Immortelle – za dragocjeno iscjeljenje i dugovječnost.
Željka Alajbeg
