"Vesni za rođendan: u predvečerje"


U petak, 12. travnja, u Grohotama je održan drugio dio manifestacije „Vesni za rođendan: u predvečerje“. U galeriji Bratske kuće, prekrasnom autentičnom i intimnom ambijentu, u kojem su prigodno izložene fotografije i dio grafičke mape Branka Pejnovića koja sadrži Vesnine slike i fotografije – „S likom i stihom Vesne Parun“, okupljena šoltanska publika imala je priliku čuti prigodna predavanja gostiju iz Zadra, doc. dr. sc. Sanje Knežević, pročelnice Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru i gospodina Tomislava Marjana Bilosnića, koji u hrvatskoj kulturi plijeni pažnju širinom svojih umjetničkih preokupacija. U prvom redu književnik, pjesnik, feljtonist, putopisac i kritičar, ovaj se umjetnik jednako uspješno bavi slikarstvom i umjetničkom fotografijom.

Biti žena u dvadesetom stoljeću, a pogotovo biti uspješna žena u svijetu književnosti, okružena mnoštvom istaknutih kolega, zasigurno nije bilo lako. No ipak, dosta je onih žena koje su u tom razdoblju uspjele ostvariti svoj san i zapisati svoje riječi u vječnost, za sve buduće naraštaje.

Jedna takva snažna žena bila je i Vesna Parun, za koju bez dvojbe možemo reći da je jedna od najuspješnijih pjesnikinja i prevoditeljica na hrvatskoj književnoj sceni u drugoj polovini dvadesetog stoljeća. Iako je bila darovita i živjela od književnosti, život je nio mazio te je živjela dosta teško.

Otoci i otočnost obilježili su njeno odrastanje, biće i stvaralaštvo.

Uvijek se vraćala otoku i otočnom, moru i iskonskom. Kako je i sama doc. dr. sc. Knežević iskreno rekla nakon svoje šetnje Šoltom, da je posve jasno zašto je Vesnina poezija puna motiva iz prirode, jer je sve tako budno i zeleno, iskonsko te je naš otok nazvala arkadijom.

Najveća pjesnikinja u hrvatskoj književnosti i „totalna dalmatinska bodulka“, kako ju je nazvao gospodin Vuković u svom izlaganju, tek koji dan prije, također povodom proslave dana Vesnina rođenja. Veliki imaju samo taj datum - rođenja i žive vječno kroz svoje stvaralaštvo. Nazvao ju je i „najvećim otokom na Mediteranu“, jer ni puno veće književnosti od naše nisu imale toliko veliku i jaku žensku pjesničku figuru.

Govoreći o Vesni u kontekstu Mediterana i otočnog, tematski se može povezati i predavanje profesorice Knežević, koja je održala prekrasno, drugačije i zanimljivo predavanje ovom prilikom, no što su Šoltani imali prilike čuti, kako sami kažu.

Govorila je o „Platonizmu u pjeništvu Vesne Parun“, u prvom redu o mediteranizmu unutar pjesničkoga opusa Vesne Parun. Unutar definicije mediteranizma posebno se obrađuje zastupljenost i prepoznatljivost Platonovih ideja u Paruničinom pjesničkom diskursu. Pritom se promatraju i analiziraju Platonovi stavovi iz njegovih dijaloga Gozba ili o ljubavi, u odnosu na ljubavnu liriku Vesne Parun. Osobito je dopadljiva ideja Vesne kao Diotime, Sokratove “učiteljice”, ženskog lika koja okupljenim muškarcima otkriva istinu o idejama ljubavi, ljepote i dobrote. Takvom doživljavamo Vesnu u našoj književnosti. Također, interpretirajući pjesničke zbirke iz njezine prve dvije stvaralačke faze, promatra se pjesnikinjin duhovni „rast“ od ljubavi kroz tjelesnost do ljubavi kroza čistu i uzvišenu duhovnost.

Stručno i toplo, a nadasve iskreno i zanimljivo bilo je slovo o Vesni u to predvečerje, a kruna ovog književnog susreta bila je riječ neposrednog, zanimljivog, svestranog književnika, impresivnog gospodina Bilosnića, koji je slikovito opisao susret s njom jedne zagrebačke snježne noći te podijelio svoja sjećanja i pozadinu njenih rukom pisanih posveta, stihovanih, šaljivih, ali istinitih, dovitljivih, osobnih, toplih, ispisanih davne 1977. na darovanim pjesničkim zbirkama - “Tomislavu, hrabrom lavu…”

Svi su željeli još, još čuti o Vesni, od profesorice Knežević, gospodina Bilosnića, još dojmova publike, još sjećanja, još slika na zidovima, još stihova, još pjesme klape Čuvite koja nas je počastila svojim nastupom, još kolača rađenih iskusnim i umješnim rukama vrijednih Rusmarinki u spomen na Vesnu. Još svega, još Vesne, jer sve je i bilo za Vesnu, čije se djelo i energija osjećala među kamenim zidovima, u svoj otočnosti i dojmovima sabranima među okupljenima.

U predvečerje, nahranjenih duša, glazbom, stihom i ukusnim kolačima, nakon razmjenjenih impresija na prigodnom domjenku, gosti predavači i načelnik Nikola Cecić- Karuzić su Vesni u čast, za rođendan, odnijeli cvijeće na mjesno groblje u Grohotama, rodnom mjestu njene majke, gdje počivaju njeni zemni ostatci.

 No za nas, ona je uvijek živa i među nama, žena koja nas je zadužila za zauvijek i ima samo datum rođenja.

Manifestacija “Vesni za rođendan” je probudila nekoliko bitnih zaključaka donesenih dosada na ovim i sličnim susretima te su poduzeti koraci kojima bi se približilo ostvarenju inicijativa – da šoltanska osnovna škola ponese Vesnino ime i da se ostvari san mnogih, no veliki projekt od nacionalnog značaja – sabrana djela Vesne Parun.

Zahvaljujemo ovim putem svima koji su došli na ove književne susrete i koji su pridonijeli na svoj način ovim susretima. Radujemo se budućim susretima te nakladničkim i svim drugim projektima koji će čuvati uspomenu i dati mjesto koje zaslužuje Vesni od ovoga svijeta.



    Općina Šolta - Natječaji

    Natječaji

    Općina Šolta - Službene novine

    Službeni glasnici

    Općina Šolta - Javna nabava

    Javna nabava

    Općina Šolta - Proračun

    Proračun Općine Šolta

    Općina Šolta - Investicijski projekti

    Investicijski projekti

    Općina Šolta - Natječaji

    Natječaji

    Općina Šolta - Službene novine

    Službeni glasnici

    Općina Šolta - Javna nabava

    Javna nabava

    Dizajn i razvoj: Nibiru j.d.o.o.