INDEKS SREĆE STANOVNIKA HRVATSKIH OTOKA U ZIMU 2022/23. GODINE
Petar Filipić, professor emeritus
Nenad Starc, professor emeritus
Nenad Starc, professor emeritus
Šolta (8,000), Čiovo i Murter predvode listu otoka koji imaju imaju najveći indeks sreće. Ako se prosječni indeks sreće stanovnika hrvatskih otoka (7,451) usporedi s prosječnim za Hrvatsku (6,125) ili onim za 137 zemalja svijeta (5,540), onda se sreća otočana iz hrvatskog kuta zavičajnosti čini nestvarnom, odnosno viša je od hrvatskog prosjeka za 21,65%. Rezultati su to istraživanja koje su proveli Petar Filipić, dr.sc. emeritus, i Nenad Starc, dr. sc. emeritus, a koje je predstavljeno na 11. znanstveno-stručnom simpoziju Anatomija otoka u rujnu ove godine u Jelsi na otoku Hvaru.
Izdvojeno:
" 1.2. O čemu je u ovom tekstu riječ?
U veljači 2023. godine provedena je anketa u kojoj su stanovnici hrvatskih otoka iznijeli ocjene o subjektivnom osjećaju sreće i zadovoljstvu vlastitim životom. Rezultati tog dobrovoljnog samoocjenjivanja prezentirani su u poglavlju četiri ovog rada. Konkretno, to je predočeno kroz pet parcijalnih analiza ili Nalaza kako ih se u tekstu naziva. U prvom nalazu se identificira značajno viši indeks sreće hrvatskih otoka u odnosu na Hrvatsku u cjelini. Ujedno se navode pozitivne i negativne karakteristike provedene ankete i njihov eventualni utjecaj na vjerodostojnost rezultata ankete.
Drugi nalaz propitkuje komponente koje objašnjavaju indeks sreće kako onaj na nacionalnoj tako i na otočnoj razini. U tom kontekstu posebna se važnost pridaje pitanjima razine dohotka, demografije i mediteranskog načina života kao izvorima zadovoljstva životom. Na razinu sreće utječu i neke aktivnosti koje imaju negativan predznak. U Drugom nalazu posebno se apostrofira korupcija.
Treći nalaz bavi se razinama sreće stanovnika hrvatskih otoka u životnom ciklusu. Uz izuzetak otoka Korčule pokazuje se da krivulja sreće na otocima „slika“ patrijarhalne obrasce življenja.
Četvrti nalaz bavi se spolnom strukturom anketiranih. Na gotovo svim hrvatskim otocima indeks sreće žena viši je od indeksa sreće muškaraca.
U petom nalazu ispituju se razine sreće otočnih skupina. Analiziraju se tri podjele otoka na otočne skupine i uz pomoć indeksa sreće svrstavaju u sretne ili manje sretne otočne skupine.
Poglavlje dva tematizira sreću na svjetskoj otočnoj razini, odnosno, uz pomoć indeksa sreće dokazuje da otočne države u dvadesetogodišnjem razdoblju stalno iskazuju viši indeks sreće od kontinentalnih država.
U trećem poglavlju objašnjavaju se istraživački koraci u postupku realizacije ankete o sreći stanovnika hrvatskih otoka. Na kraju je kratak zaključni tekst. "
***
"...najvažnija razlika koja indeks sreće otočana podiže u odnosu na prosjek Hrvatske: otočna filozofija življenja utkana u mediteranski ambijent. Više je odrednica življenja na otocima koje u svojoj simbiozi donose unutarnji mir i zadovoljstvo životom (Filipić, 1995). Od toga da otočani uvažavaju tuđa iskustva, a što je baština mediteranske filozofije. Otočani će pomoć uzeti, ali će je nastojati pretvoriti u vlastitu proizvodno-uslužnu snagu. Za otočane je oduvijek vrijedila mediteranska mudrost, prije nego skočiš, promisli. Na otocima se ostvaruje skladan život biosfere i ljudskih aktivnosti. Tamo se živi s prirodom, a i koristi se more na svaki mogući način. Parolu biti održiv Mediteran je prvi razumio. Ekonomija Mediterana živi i na hrvatskim otocima, stane u četiri riječi: ponudi ono što imaš.
I konačno, vjerovanje u pozitivan rezultat. Specifična ironija otočnog stanovništva lako može zavarati i biti protumačena kao zavist, ljubomora. Međutim, to je tek na površini. Ako je malo zagrebemo vidimo da uspjeti na hrvatskim otocima znači imati podršku. Uspjeti na otocima znači vjerovati."
"Moglo bi se zaključiti: kada ljudi putuju na hrvatske otoke nose u rukama. Kada s otoka putuju na kopno nose u srcu. U duši."
Pročitajte rezultate istraživanja u cijelosti:
